Kulturološka pripadnost predstavlja važan segment identiteta, kako pojedinca tako i raznih društvenih grupa, pa i čitavih naroda.
Bošnjaci su narod koji se odlikuje i sa specifičnom kulturom objedovanja. Izbor specijaliteta koji se mogu naći na bošnjačkoj trpezi je širok, a pritom se posebno vodi računa o higijeni, kako prilikom spravljanja hrane tako i u trenutku njenog konzumiranja. Ta dva važna segmenta su i dalje prisutna u bošnjačkim domovima. Međutim, ono što se sve ređe viđa u našim trpezarijama je sofra. Nažalost, ubrzana dekulturalizacija Bošnjaka je posebno izražena na Zapadu, tj. u dijaspori. Rađa se nova generacija Bošnjaka i Bošnjakinja, odrođena od svoje kulture. Značaj očuvanja sofre nije samo kulturološki, već i zdrastveni (zbog položaja sedenja maltene je nemoguće prepuniti stomak), a nije za zanemariti ni visok stepen pravedne raspodjele hrane na njenoj površini. – Naime, niko se ne može naći na začelju sofre kao što je to slučaj sa pravougaonim stolom recimo, već je pristup hrani koja se na njoj nalazi jednomjeran i ravnopravan.
Zato dragi moji Bošnjaci i Bošnjakinje, vratimo sofre u naše domove i učinimo ih funkcionalnim. Ne zanemarujmo ni jedan dio naše kulture, pa čak ni one segmente koji se nekima od nas čine malim i beznačajnim. Savjetujem da kada želimo pozvati nekog gosta nebošnjaka na večeru u našem domu, neka to bude sa i za sofrom. Vidjećete da će vaš gost biti prijatno iznenađen, te će čitava posjeta poprimiti jedan sasvim novi, interkulturalni karakter.
Muhamed ĆEMAN
