Sutra (subota, 29. mart) u Luksemburgu će se, u organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) održati tribina Fatmira Alispahića na temu “Bošnjaci u borbi za opstanak”, sa čime su naši čitatelji već blagovremeno upoznati.
Ujedno, u sklopu programa, biće dodijeljeno priznanje “Mulla Osman Hrastoder” istaknutom članu bošnjačke zajednice u Luksemburgu. Iako je ovogodišnji dobitnik priznanja «Mulla Osman Hrastoder» već odabran, BKZL je odlučio da za sada ne izlazi u javnost s njegovim imenom, već im je cilj da nagradu uruče u toku programa večeri. Podsjećamo, priznanje “Mulla Osman Hrastoder” ustanovljeno je prošle godine od strane BKZ Luksemburga, i dodjeljuje se istaknutim pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem doprijeneli afirmaciji bošnjačkih nacionalnih, vjerskih i kulturnih vrijednosti, te interesima Bošnjaka uopćeno. Kroz dodjelu priznanja, BKZ Luksemburga želi odati priznanje i izraziti duboku zahvalnost korisnim i uspješnim pojedincima u našoj zajednici, osobito u njenom užem kontekstu, što znači da će se laureati birati prvenstveno, ali ne i obavezno, u okvirima bošnjačke zajednice u Luksemburgu. Priznanje se sastoji od plakete i zlatnog dukata, na čijem aversu se nalazi utisnut lik Mulla Osmana Hrastodera sa još nekoliko manjih simboličnih detalja, dok se s druge strane nalazi utisnut logo BKZ Luksemburga. Za prošlogodišnjeg laureata priznanja “Mulla Osman Hrastoder” odabrana je Suada Duraković Agović.
Zbog čega priznanje nosi naziv «Mulla Osman Hrastoder»?
Na ovo pitanje ćemo najbolje odgovoriti ukoliko se prvo prisjetimo ko je u stvari bio Mula Osman Hrastoder.
Mulla Osman Hrastoder (1895 – 1946) je rodom iz Južnog Sandžaka, tačnije iz sela Radmance kod Petnjice. Alim i poliglota, koji je dao ogroman doprinos u spašavanju bošnjačkog stanovništva Gornjeg Bihora od četničke kame u toku Drugog svjetskog rata. Mulla Osman je čovjek koji je na vrijeme uvidio šta se sprema Bošnjacima u tom dijelu Sandžaka, te je bio organizator i vođa tamošnje Muslimanske milicije, zahvaljujući kojoj Gornji Bihor nije doživio sudbinu Šahovića (1924), Limske doline (1943) i mnogih drugih sratišta Bošnjaka. Pitanje je da li bi u Luksemburgu uopće i bilo u zadnjih 20 godina, azilanata iz Gornjeg Bihora, da nije bilo Osmana i njegove odbrane tog kraja? Svoje neprijateljstvo Mulla Osman nije izražavao samo protiv otvorenih koljača bošnjačkog naroda, tj. četnika, već i protiv partizana, tj. komunista, u kojima je Osman vidio prikrivene koljače bošnjačkog identiteta, tj. njihovih kulturnih i duhovnih vrijednosti. Ostala je poznata u narodu Mulla Osmanova izreka «I partizani i četnici su u toku rata na isti brus oštrili nož za Bošnjake». Vrijeme je pokazalo, a i dalje pokazuje, koliko je bio u pravu. Po okončanju rata, Mulla Osman je ubijen od strane UDBE, u zimu 1946. godine.
Zbog svega pomenutog i nepomenutog. Zbog Osmanovog znanja i prakse. Njegovog gaziluka i šehitluka. Njegove visoke svijesti i vizionarstva, BKZ Luksemburga želi da očuva sjećanje na tog bošnjačkog, sandžačkog mudžahida, i ponudi ga kao model Bošnjacima i Bošnjakinjama koji dolaze, stoji u izvještaju BKZ Luksemburg.
IDENTITET.LU
