Početkom sedmice pažnju bošnjačke javnosti, osobito vjerničke populacije, privukla je odluka Ureda za bošnjačku dijasporu pri Islamskoj zajednici u BiH da onemogući održavanje predavanje u Štkokholmu dvojici uticajnih bošnjačkih alima – dr. Safetu Kuduzoviću i vrsnom predavaču Hajrudinu Ahmetoviću.
Poziv pomenutoj ulemi upućen je od strane jednog broja džematlija Islamske zajednice Bošnjaka u Štokholmu. Međutim, u odgovoru rukovodioca Ureda za dijasporu, Mirsada ef. Kalajdžića, izraženo je žaljenje zbog nemogućnosti ispunjenja zahtjeva, te je odbijeno davanje saglasnosti za dolazak dvojice uvaženih daija.
Reakcija IZ Bošnjaka u Štokholmu
Takav odgovor Ureda za bošnjačku dijasporu u prvi mah je izazvao nevjericu, a zatim i salvu nezadovoljstva kod dobrog dijela Bošnjaka vjernika, osobito u dijaspori. Tako je jutros na zvaničnom sajtu IZ Bošnjaka u Štokholmu osvanula i reakcija pomenute Islamske zajednice, pod naslovom – “Ogorčeni smo zbog odluke IZ BIH o gostovanju Dr. Kuduzovića”. Nažalost, već u poslijepodnevnim časovima, vjerovatno zbog pritisaka koji su uslijedili, onemogućen je pristup objavljenoj reakciji. Međutim, redakcija našeg portala Identitet.lu, očekivala je takav razvoj događaja, pa smo na vrijeme pribilježili sadržaj reakcije u kojoj se između ostalog ističe :
“Veliki dio aktivnosti džemata IZ Štokholma je izrazito ogorčen na ovu odluku jer je uvaženi šejh Kuduzović doktorirao hadiske nauke na univerzitetu Mekka El-Mukerrema u Džiddi sa odličnom ocjenom a zabrana dolazi od Mirsada Kalajdžića koji je magistrirao historiju islama i Islamsku umjetnost u Istambulu. Mi se pitamo odakle pravmo umjetnicima da odlučuju ko je podoban a ko nije za prijenos sunneta Poslanika s.a.w.s.”
Izostalo sankcionisanje ef. Halilovića
Iako smatramo da je reakcija IZ Bošnjaka u Štokholmu možda i preoštra, stiče se dojam da Ured za dijasporu vrlo često nije na visini zadatka. Mnogi vjernici u dijaspori su nezadovoljni njenim radom i funkcioniranjem, a neodgovorni potezi i odluke od kojih je i ova vezana za dr. Kuduzovića i efendiju Ahmetovića dodatno podgrijava osjećaj nezadovoljstva. Ne tako davno, podsjetimo, imam u belgijskom gradu Antwerpenu, Bakir Halilović, zabranio je grupi navijača na Bajramskom turniru u malom fudbalu, koji je organiziran od strane džemata, isticanje zastave sandžačkih Bošnjaka pored zastava BiH i Islamske zajednice. Pored toga, Halilović nije propustio priliku ni da tom prilikom izrekne brojne uvrrede. Međutim, i dan danas se čeka da vinovnik tog događaja efendija Halilović, bude propisno sankcionisan od strane Ureda. Nažalost, očigledno je da Ured za bošnjačku dijasporu ima prečeg posla, između ostalog i pokušavanje ometanja davetskog angažmana naših istaknutih alima, od kojih je i dr. Safet Kuduzović. Što je najgore, ne samo da je izostalo sankcionisanje efendije Halilovića, već je dotični nedugo nakon tog događaja likovao fejsbučeći sa slikama na kojima je u društvu čelnog čovjeka Ureda za bošnjačku dijasporu Mirsada Kalajdžića. U normalnim okolnostima, za očekivati je bilo da se svaki antisandžački ali isto tako i antibosanski ispad bilo kojeg Bošnjaka, a osobito upošljenika Islamske zajednice, sasiječe u korijenu.
IZ u Sandžaku primjer inkluzivnog djelovanja
Ne možemo da ne primjetimo, da je upravo dr. Safet Kuduzović, koji važi za autoriteta hiljadama Bošnjaka i Bošnjakinja u Bosni, Sandžaku, Kosovu i dijaspori, nedavno bio u zvaničnoj posjeti Bošnjacima Sandžaka. Tom prilikom sreo se i sa čelnicima IZ u Srbiji, a toplo je primljen i od strane Muftije Zukorlića, što su mnogi vjernici propratil sa velikim odobravanjem. Tijekom posjete, dr. Kuduzović je održao više predavanje koja su propraćena od strane preko hiljadu vjernika. Sa tim činom, IZ u Srbiji je još jednom dokazala svoj kvalitet i širinu, te predstavila praktičnim primjerom uspješni model inkluzivnog rada i djelovanja. Od takvog primjera bi trebao da se u budućem radu inspiriše i Ured za bošnjačku dijasporu, ukoliko ne želi odgurnuti od sebe dobar dio bošnjačkih džemata i vjernika, što bi svakako bio katastrofalan čin kako za bošnjačku dijasporu, tako i za naše matične institucije.
Nadati je se da ova pogrešna odluka Ureda za bošnjačku dijasporu neće narušiti međuljudske tj. međubratske odnose među Bošnjacima, te da ćemo uskoro biti u prilici zvanično ugostiti dr. Kuduzovića širom bošnjačke dijaspore, a svakako i u Luksemburgu.
IDENTITET.LU
