Danas, 5. februara 2015. godine, na Univerzitetu u Luksemburgu odbranjen je magistarski rad na temu “Socijalne reprezentacije o zemlji udomiteljici izgrađene od strane prve generacije bošnjačkih imigranata u Luksemburgu”. Magistarski rad na zadatu temu pred tročlanom komisijom uspješno je odbranio Muhamed Ćeman.
Gotovo polovinu od nešto više od 500 000 stanovnika Luksemburga sačinjavaju stranci. Od tog broja, glavninu populacije koja vuče porijeklo iz zemalja izvan Evropske Unije, predstavljaju Bošnjaci. Uprkos činjenici da Bošnjaci sačinjavaju vrlo značajan dio luksembuške populacije, ovo je prvi istraživački rad koji na eksplicitan način tretira pomenutu strukturu stanovništva. Svjestan tog nedostatka, autor Ćeman posvetio je u svom istraživačkom radu posebnu pažnju predstavljanju Bošnjaka kao naroda, njihovog identiteta sa svim njegovim posebnostima i karakteristikama, uz prikaz evolucije istog kroz historijski kontekst, počevši od srednjeg vijeka pa do današnjih dana. Želja i nastojanje istraživača Ćemana, bila je da njegov naučni rad bude svojevrsna polazna tačka te da koristi drugim istraživačima koji će, nadamo se, u budućnosti analizirati identitet bošnjačkih imigranata, te nastojati donositi odgovore na različita društvena pitanja koja se tiču Bošnjaka u dijaspori. Također je značajno da su primarni izvori ovog magistarskog rada u dijelu poglavlja kojim se nastoji definirati bošnjački identitet, djela bošnjačkih autora, te će nadati je se, budući istraživači u Luksemburgu o Bošnjacima na francuskom jeziku crpeti podatke proistekle iz pera bošnjačkih autora, od kojih su Muhić, Filandra, Isaković i mnogi drugi.
Druga značajna strana ovog istraživačkog rada je svakako njegova primarna tematika koja se bavi socijalnim reprezentacijama. Rezultati istraživanja ukazuju da Bošnjaci u Luksemburgu doživljavaju Veliko-vojvodstvo, njihovu zemlju udomiteljicu, kao državu zakona i javnog reda, sa izraženim multietničkim i multikulturalnim karakterom. Također je zanimljivo da je većina ispitanika izrazilo stav da Luksemburg doživljavaju kao svoj dom. Shodno tome da se socijalna reprezentacija o zemlji udomiteljici formira i u odnosu na socijalnu reprezentaciju koja se istovremeno gaji o zemlji porijekla, zasigurno je da društveni problemi i izazovi, te diskriminacija Bošnjaka koja je nažalost i dalje i više nego aktuelna na teritoriji njihovog domovinskog prostora, u Bosni i Sandžaku, doprinose da se prva generacija bošnjačkih iseljenika u Luksemburgu osjeća u ovoj zemlji kao kod kuće.
U svakom slučaju, dobijeni rezultati ukazuju da će Bošnjaci u Luksemburgu vjerovatno nastaviti izgrađivati i ulagati u svoju budućnost u Luksemburgu, i da će nastojati biti konstruktivni članovi luksemburškog društva, te da će biti značajan faktor koji će aktivno doprinositi procesu društvene kohezije koja je prisutna u Velikom vojvodstvu.
IDENTITET.LU
