Petnjičani se opet masovno iseljavaju: U Luksemburgu su svi, idem i ja

Date:

Share post:

de2df791682f079f8397226a3ff38bc7_L
Petnjica

Šta me čeka u Petnjici? Dom kulture i ona tri kafića mi neće pobjeći nigdje, rekao je “Vijestima ” pred polazak M.A. (25)

AUTOR: Tufik Softić

Dvadesetpetogodišnji M.A. iz Petnjice ponovo je otišao za Luksemburg u potrazi za boljim životom. Neposredno pred polazak on je “Vijestima” ispričao da to čini ko zna koji put od kada je uvedena vizna liberalizacija.

“Odem na tri mjeseca. Radim na crno i onda ne čekam da me oni deportuju, već se sam vratim u Crnu Goru. Sačekam neko vrijeme, pa onda opet odem u Luksemburg“, priča ovaj mladi čovjek.

M.A. je završio srednju školu u Petnjici. Radio je nakon toga kod privatnika „od jutra do mraka“, jedva preživljavajući, i shvatio da to nije ono što želi u životu.

“U Luksemburgu za tri dana zaradim koliko za mjesec u Crnoj Gori. Za tri mjeseca zaradim više od godišnje plate“, kaže.

Iako ne radi ništa nezakonito, M.A. krije identitet iza inicijala, jer strahuje da zbog javnog istupa ne skrene pažnju luksemburgških vlasti na sebe. Ako mu uspije da završi papire, putem fiktivnog braka ili na neki drugi način, ostao bi tamo za stalno.

“Ne bih se vraćao. I onako su moja braća u Luksemburgu. Šta me čeka u Petnjici? Dom kulture i ona tri kafića mi neće pobjeći nigdje“, kaže M.A.

Stanovnika Petnjice koji čine isto što i on je mnogo. Iz dana u dan sve više, jer su, kažu sagovornici “Vijesti”, migracije ponovo učestale. Profesor Nihad Kršić kaže da se to vidi i “golim okom”.

“Čini se da nema dana da po neka stolica u učionici ne ostane prazna. Odlaze čitave porodice, roditelji odvode djecu. Pokušavaju tamo da ostanu. Vraća se jedino ko mora“, priča Kršić.

Ovaj sredovječni čovjek je sa porodicom proveo u zapadnoevropskim zemljama, Luksemburgu i Njemačkoj, više godina, ali se ipak vratio da živi u rodom mjestu. Za razliku od mnogih, on je to učinio voljom.

“Okusio sam taj život, ali sam odlučio da živim u Petnjici. Meni je ovdje ljepše. Druga stvar je što nas je ova vlast dovela do dna. Ne znam, zapravo, ima li uopšte dna, jer je sve gore i gore“, kaže Kršić.

On je jedan od rijetkih stanovnika ovog kraja koji nije iz vladajućih stranaka ni na lokalnom ni na državnom nivou i kojeg euforija nakon dobijanja statusa opštine nije ponijela tako daleko i visoko da ne vidi probleme koji Petnjicu muče. Ova malena varoš, kaže Kršić, nema čak ni kiosk za štampu i po dnevne novine se odlazi u Berane.

“Jedina trafika zatvorena je krajem devedesetih godina. Ukinuta je čak i stanica policije. Imamo ambulantu i poštu, ali do Petnjice nikada nije stigao optički kabl, tako da nemamo ADSL i brzi internet. Nemamo kablovsku televiziju. Fiksna telefonija funkcioniše po odavno prevaziđenom sistemu upredene parice. Sve do prije pet godina, kada su ljudi počeli da uvode TV Total, bili smo osuđeni samo na prvi program nacionalne televizije ili satelitsku TV“, kaže Kršić.

On smatra da to definitivno nije ambijent za mlade ljude i potpuno razumije one koji žele da probaju život na zapadu.

“Šta je učinila ova vlast od kada je formirana opština? Ništa osim praznih priča i obećanja. Šta su uradili da zaustave migracije? Ništa, pita i odgovara Kršić.

On ne može da kaže precizno koliko je ljudi otišlo u posljednjih nekoliko mjeseci, ali sasvim sigurno zna da su otišle i četiri izbjegličke porodice koje su do nedavno nalazile smještaj i utočište u zgradi stare škole u Petnjici.

Ovo je najveći talas od NATO bombardovanja
Sagovornici “Vijesti” se slažu da je talas migracija koji u posljednje vrijeme zapljuskuje ove krajeve možda i najveći nakon onog u vrijeme NATO bombardovanja, kada je u samo u Luksemburgu utočište nalazilo oko 3.000 Bošnjaka sa sjevera Crne Gore, najviše iz Petnjice.

Crnogorski građani su tada boravili u toj zemlji u statusu izbjeglica. Uz određeni vid socijalne pomoći i radeći na crno, oni su uspijevali a žive na znatno “visočijoj nozi” nego u Crnoj Gori. Mnogima od njih bombardovanje je, zapravo, samo poslužilo kao izgovor za odlazak na zapad, gdje su u to vrijeme uglavnom dospijevali ilegalnim putevima.

Većina njih je kasnije prisilno vraćena u Crnu Goru, ali su opet nalazili način da odu.

SDP: Ne treba nam Opština ako svi mladi i sposobni odu
U opozicionoj SDP u Petnjici smatraju da opštinske vlasti nijesu ispunile ni dio predizbornih obećanja. Odbornik Izudin Huremović kaže da su Petnjičani očekivali više, posebno mladi, i potvrđuje da migracija i odlaska nije zaustavljen.

“Jedan od osnovnih ciljeva formiranja opštine bio je da se zaustave migracije i da se mladi zadrže. To, m
eđutim, do sada nije postignuto. Mladi ne vide perspektivu, i odlaze trbuhom za kruhom“, kaže Huremović.

Potvrđuje da su migracijski trendovi pojačani.

“Samo u posljednjem mjesecu iz Petnjice je u zepadnoevropske zemlje otišlo deset kompletnih porodica. Samaca ko zna koliko. Ja sam nedavno bio u Luksemburgu i razgovarao sa nekima od tih ljudi. Rekli su mi da nemaju šta da izgube“, kaže Huremović.

Smatra da je mnogo stvari u Petnjici koje treba hitno da se mijenjaju, kako bi se poboljšali uslovi života.

“Šta će nam opština ako nam svi mladi i sposobni ljudi odu“, kaže.

Petnjica je malena varoš, sa svega petsto žitelja. U 25 sela u Bihoru prema posljednjem popisu živi 6,7 hiljada stanovnika. Prema procjenama, usljed višedecenijskih migracija, najmanje još jedan Bihor živi u dijaspori, najviše u Luksemburgu. (Vijesti.me)

Povezani članci

Luksemburg/Kosovo: Humanitarna akcija za februar – Pomozimo porodici Salković

Nakon izvještaja o uspješno realiziranoj akciji za mjesec januar u sklopu koje smo s dodjelom krave obradovali porodicu...

Luksemburg/Bosna: Okončana akcija za januar – Predata krava porodici Mehmedović

Januarska humanitarna akcija uspješno je privedena kraju. Šestočlana porodica Mehmedović iz Potočara obradovana je kvalitetnom kravom. Još jednom, zahvaljujući...

Pokrenuta anketa o stanju islamofobije u Luksemburgu – Uskoro publikacija novog Izvještaja

Opservatorij za islamofobiju (OIL) aktivno prati stanje islamofobije u Luksemburgu već unazad 6 godina, tj, od trenutka svog...

Rasprava o priznanju države Palestine održat će se u Luksemburškom parlamentu

PETICIJA koja zahtijeva da Luksemburg prizna Državu Palestinu uveliko je prešla brojku od 4'500 potpisa. Stoga će se...