Nermin Agović
(1418. – 1427. / 1987. – 2006.)
Piše: Mithad R. Ćeman
Hvala Allahu Gospodaru svih svijetova, neka je salavat i selam na onoga koga je poslao njegov Gospodar radi upute svim ljudima i neka je salavat i selam na njegovu porodicu i njegove drugove i onog ko bude išao njihovim putem do Sudnjega dana.
Kaže Uzvišeni Allah u svojoj plemenitoj knjizi: “Svako živo biće će smrt okusiti…!” (Alu Imran, 185.) Ovo je velika istina za koju znaju i najveći nevjernici, i to je stvar sa kojom živimo i sa kojom se pokušavamo pomiriti. Kao što kažu, rođenje je prvi predznak blizine smrti. Zato je dženaza namaz bez ezana i ikameta jer je to ono što se prvo prouči novorođenčetu i samo se čeka smrt da bi se obavio namaz najavljen tim ikametom.
Nije neobično da ljudi umiru, čak nije neobično da mladi ljudi umiru, ali primjer o kojem pišem je karakterističan po mnogim stvarima koje su ge pratile, tako da sam čuo mnoge ljude kako kažu, da sam Bog d’o na mjestu ovog mejta.
19. ramazana 1427. h. g., što odgovara 12. oktobru 2006. godine po Isau, alejhis-selam, desila se teška saobraćajna nesreća na putu od Medine prema Mekki u kojoj se prevrnuo autobus sa studentima Islamskog univerziteta u Medini i tom prilikom je stradalo dva studenta a povređeno njih 23. Jedan od stradalih je Nermin Agović, Bošnjak Sandžačkog porijekla, sa stalnim pribivalištem u Švajcarskoj. Autobus je inače prevozio studente Instituta za učenje arapskog jezika koji su trebali organizovano, u pratnji svojih profesora, obaviti umru (obilazak Kabe u Mekki van obreda hadža) u mjesecu ramazanu za šta je nagrada kao da su obavili hadž sa Poslanikom Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem.
Vozač autobusa je, iz nepoznatih razloga, prvo skrenuo sa svoje trake autoputa a zatim da bi vratio autobus na traku naglo okrenuo volan što je prouzrokovalo da se autobus prevrne na lijevu stranu pri čemu se autobus nastavio klizati po cesti i tada je došlo do povreda studenata. Autobus se tako bočno kretao par desetina metara pri čemu se razbilo staklo a mnogi studenti su svojim tijelima bili uz asvalt tako da je izazvano trenje prouzrokovalo povrede u vidu opekotina a neki od studenata su ostali bez ruku ili nogu.
Od spomenutog pada brat Nermin Agović je zadobio povredu na glavi ali je ostao pri svijesti da bi preselio nekih dvadeset minuta po udesu. Ono što je karakteristično za njegovu smrt i što daje lijepe bešarete (radosne naznake) su sljedeće stvari:
- Umro kao stanovnik Medine:
Jedna od karakteristika Medine je da ko bude strpljiv na njenim nevoljama ili umre u njoj, i čuva njene svetinje postigao je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, šefa‘at (zauzimanje) ili njegovo svjedočenje na Sudnjem danu, kao što je obavijestio o tome Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: “Neće niko saburiti na nevoljama Medine i njenim teškoćama od mog ummeta (sljedbenika) a da mu neću biti zaštitnik na Sudnjem danu ili svjedok.” (Bilježi imam Muslim)
A vjerodostojno se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko može da umre u Medini neka to uradi, jer ja se zauzimam za onoga ko umre u njoj.” (Bilježi imam Ahmed i drugi)
- Umro u Ramazanu:
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi mjesec Ramazan, otvore se sva nebeska vrata, a zatvore Džehennemska i šejtani se povežu u lance.” (Bilježi imam El-Buhari)
Pokorni Allahov rob se uvijek raduje susretu sa svojim Gospodarom i svjestan je da će kad-tad doći Melek smrti po dušu da bi je poveo prema nebesima. Pa zar nije najbolji trenutak za to kada su otvorena sva nebeska vrata, a kada su zatvorena Džehennemska?
- Umro je kao postač:
Od Džabira, radijallahu anhu, se prenosi da je čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad kaže: “Svaki rob će biti proživljen onako kako je umro.” (Bilježi imam Muslim)
Post je ibadet za koji Uzvišeni posebno nagrađuje, koji je siguran od rijā’ (činjenje djela radi nekog mimo Allaha), miris iz usta postača je Allahu draži od mirisa miska i u takvom stanju će ovaj naš cijenjeni brat biti doveden pred našeg Gospodara na Sudnjem danu. Allahu ekber.
- Umro kao muhrim sa telbijom (onaj koji je krenuo da zijareti Kabu izgovarajući riječi: “Odazivam ti se Gospodaru”):
Od Džabira, radijallahu anhu, se prenosi da je čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad kaže: “Svaki rob će biti proživljen onako kako je umro.” (Bilježi imam Muslim)
Na osnovu ovog hadisa zaključujemo da će naš brat Nermin doći pred svoga Gospodara na Sudnjem danu kao čovjek koji je krenuo da zijareti Kabu Allaha radi, a njegov nijjet i stanje u kojem ga je zatekla smrt će svjedočiti o njegovom islamu i imanu, ako Bog da.
- Umro kao talibu-l-‘ilm:
Od Ebu Derdā’, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se zaputi na putovanje radi traženja nauke, Uzvišeni Allah će ga uputiti na put koji vodi Džennetu…” (Bilježe Edu Davud, 3641; Et-Tirmizi, 2682; Ibn Madže, 223)
- Umro sa šehadetom:
Imam El-Buhari, rahimehullah, je u svom sahihu u poglavlju o dženazi naslovio poglavlje o onome čije zadnje riječi budu la ilahe illallah (nema boga osim Allaha).
Nema sumnje da je uslov za ulazak u Džennet postizanje tevhida, tj. ubjeđenje da je Allah Jedini koji se obožava i kojem se pokorava. Od naznaka da je čovjek bio na tom putu i ubjeđenju jeste izgovaranje šehadeta na samrti. To je bila praksa ashaba i ispravnih prethodnika a predaja kaže da čije zadnje riječi budu la ilahe illallah ući će u Džennet. Svjedoci Nerminove smrti nam kazuju da je zadnje što su čuli od njega u trenucima napuštanja ovog svijeta bile upravo ove riječi.
- Dženazu klanjalo preko milion ljudi:
Imam Muslim je zabilježio hadis kojeg prenosi Aiša, radijallahu anha, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kome grupa od stotinu ljudi klanja dženazu i od Allaha mu zatraži oprost, Allah primi njihove dove!”
U ovom hadisu je došlo da je dovoljno stotinu ljudi da zamole Gospodara za oprost pa da im Allah usliša. Pa šta reći za dovu koju je učilo oko milion ljudi i to u svetom mjesecu ramazanu kada Gospodar svjetova prima dove, i to kada je upute postači pred iftar (dženaza je klanjata poslije ikindije namaza) kada se takođe ne odbija dova, i takođe kada se ta dova prouči u Haremu Medine, u Poslanikovoj džamiji kada je namaz vredniji 1000 puta nego na ostalim mjestima, izuzev Mesdžida Harama u Meki.
- Ukopan u Bekiji:
Bekija je mezarje u kojem je ukopan najveći broj ashaba, radijallahu anhum, u kojem su ukopane žene i djeca našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mezarje u kojem se stoljećima ukopavaju hadžije i posjetioci ovih svetih mjesta koji umru u njima, u kojem je ukopan veliki broj učenjaka koji su nasljednici Allahovog Poslanika.
To je mezarje zbog čijih je stanovnika Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao običaj napustiti postelju u noći da bi ih poselamio i učio dovu za njih, i to po naredbi njegova Gospodara, kao što se prenosi od Aiše, radijallahu anha, a što je zabilježio imam Muslim. Na osnovu ovoga zaključujemo da je velika počast stanovnicima ovog mezarja čim je Allah, subhanehu ve te‘ala, naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ode do njih i da traži oprost za njih i to u zadnjoj trećini noći.
To je najbliže mjesto našem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem čovjek može biti ukopan.
To je groblje sa najvećim brojem Džennetskih bašči na jednom mjestu, pošto su mezari vjernika bašče od Džennetskih bašči.
Da je samo jedna od ovih spomenutih karakteristika vezana za ovo mezarje već bi bilo dovoljno da svi poželimo da sudnji dan dočekamo u njemu a ne sve nabrojano i sve ono što nismo spomenuli.
- Prva noć u kaburu 27. noć ramazana:
Uzvišeni Allah je odlikovao određene dane nad drugima kao i određene noći nad ostalima. Najvrednijim noćima u godini je učinio zadnjih deset noći mjeseca ramazana, a najvredniju noć među njima je učinio Lejletu-l-kadr koja je jedna od neparnih noći zadnjih deset dana ramazana. Mnogi islamski učenjaci su mišljenja da je upravo 27. noć ramazana ta noć a svoj stav zasnivaju na hadisu koji prenosi Ubejj b. Kab, radijallahu anhu, da im je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otkrio znak po kojem će znati koja je noć Kadra i da je to upravo 27. noć ramazana. (Bilježi imam Muslim)
Uzvišeni Allah je rekao za noć Kadra: “Noć Kadra je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Qadr, 3.-5.)
Nema sumnje da je najbolja noć za kaburska ispitivanja ona kada je naš Gospodar najmilostiviji i noć koju je odredio za primanje dova i praštanje grijeha i oslobađanje Njegovih robova Džehennemske vatre.
Allahove blagodati su nebrojane a Allah svoje blagodati daje kome On, subhanehu ve te‘ala, hoće.
Zanimljivo je spomenuti da su dženazi prisustvovale najpoznatije ličnosti Medine iz oblasti obrazovanja, poput: direktora Instituta za učenje arapskog jezika, prodekana za nastavu Medinskog univerziteta, generalnog sekretara Medinskog univerziteta te mnogih drugih profesora, mnogobrojnih studenata, kolega preminulog kao i običnih stanovnika Medine.
Molim Allaha da Nerminu podari Džennet, njegovim roditeljima i najbližima strpljenje i susret sa njim u Džennetu a bošnjačkom narodu nadomiri njegov gubitak novim studentima koji će doći po znanje u ovaj Mubarek grad koji već 1400 godina predstavlja centar znanja, mudrosti i bogobojaznosti.
Neka je neizmjerna hvala Uzvišenom Allahu, Gospodaru svih svjetova, sa čijom blagodati se upotpunjuju dobra djela.
IDENTITET.LU
