U velikoj sali Kulturnog centra Cessange u Luksemburgu, u subotu veče svečano je obilježena petogodišnjica rada i postojanja Bošnjačke kulturne zajednice Luksemburga.
U okviru programa obeležavanja godišnjice predstavljena je knjiga “Drevna Bosna” , uz prisustvo autora Muamera Zukorlića. Promotori knjige bili su akademik Refik Šećibović, prof. dr. Jahja Fehratović i etnolog Sulejman Aličković.
U svojstvu domaćina, predsjednik BKZ-a u Luksemburgu Muhamed Ćeman, izrazio je dobrodošlicu prisutnima, otvorio skup, te dao kratak utisak o knjizi koja je predmet promocije.
Prvi večerašnji promotor bio je akademik Refik Šećibović, kazavši da je Drevna Bosna knjiga o ljubavi, koja se ne može čitati u dahu, knjiga koja se mora izučavati, knjiga koja vas vodi da saznajemo stvari o nama i drugima.
Šećibović je govorio o više aspekata knjige.
- Ova knjiga Vam govori o srednjovjekovnom Bošnjačkom univerzitetu, koji svjedoči o intelektualnoj veličini naših predaka, o slobodnoj misli koja se samo u Bosni, u tom vremenu, mogla slobodno propovijedati, kazao je Šećibović.
On je govorio i o Teodosijevoj liniji razdvajanja, koja svjedoči o temeljima naše matične države. Iliriku, država koju su naši preci uspjeli napraviti.
- Ovo je obiteljska knjiga, koju svako mora imati na svojoj polici. Ova knjiga Vas uči da Vašim prijateljim odgovorite ko ste, šta ste i odakle ste, zaključio je Šećibović.
Etnolog Sulejman Aličković, inače pisac knjiga Bogumili Sandžaka i Sandžak u arhivskim dokumentima, govoreći o Drevnoj Bosni, kazao je da je Muftija ovom knjigom i oviakvim naučnim pristupom okrenuo novu stranicu u histroji Bošnjaka, zasnovanu na dokumentima, naučnim činjenicama, bogatosti izvora i relevantne litarature.
- Ova knjiga je naš nacionalni bukvar. Ona nas uči o činjenicama o masovnom i nezapamćenom primanju islama naših predaka u Jajcu. Muftija nas Drevnom Bosnom uči i potvrđuje da je Bosna najstarija država u Evropi. Knjiga Drevne Bosne dolazi u pravi trenutak. Da revidira i animira Bošnjake. Ova knjiga je motivacija mladim naučnim istraživačima da usmjere svoju energiju na prave izvore, da se idu naukom na nauku i znanjem protiv nestanka, istrebljivanja i genocida, zaključio je etnolog Aličković.
Čestitke BKZ Luksemburga na petogodišnjici, na početku obraćanja uputio je dr. Jahja Fehratović, svima koji su učestvovali u petogodišnjem radu BKZ-a i uzdizanju naše kulture, od prvog do sadašnjeg predsjednika Faruka i Muhameda, predsjednika Šure Sabahudina, potpredsjednika Asmira, te svim članovima i aktivistima koji su dali doprinos da ova svjetiljka kulture sija pet godina u Luksemburgu.
- Ova knjiga je jedno autentično čitanje činjenica i procesa koji su bili uvjet onoga što danas jesmo. Ona baca svjetlo na najzatamnjeniji period naše historije, sublimira literaturu koja je bila dostupna na mnogim jezicima, praveći mozaik koji je prema nama dostupan u sada ovom novom obliku, kazao je Fehratović.
On je kazao da kao urednik izdanja ima obavezu napomenuti da je veliki doprinos u tehničkoj dao Mehmed Akšamija, obradom i pripremom preko 300 originalnih mapa, fotografija iz perioda kojeg knjiga obrađuje.
- Zaista, u toj simbiozi, kako reče etnolog Aličković, imamo pravo nazvati ga historijskim bukvarom i udžbenikom koji rješava sve dileme na koje vrlo često nismo znali dati odgovore, niti sebi niti svojoj djeci, zaključio je Fehratović uz napomenu da je Drevna Bosna opomena i poruka da ne smijemo dozvoliti da nas u budućnosti ne smije biti više u Luksemburgu nego u Petnjici, i generalno više u dijaspori nego u Sandžaku.
Na skupu je, sada već tradicionalno, dodijeljeno priznanje “Mulla Osman Hrastoder” istaknutoj i zaslužnoj osobi iz bošnjačke zajednice u Luksemburgu, a ovogodišnji dobitnik je etnolog Sulejman Aličković.
Zbog dobrinosa bošnjačkoj zajednici u Luksemburgu književnik Faiz Softić dobio je knjigu “Drevna Bosna” koju mu je uručio autor Muamer Zukorlić.
Nakon uručenja priznanja prisutnima se obratio i autor djela koje je predmet večrašnje promocije, muftija Muamer Zukorlić.
On je kazao da čovjek gaji emocije prema knjizi onako kako majka gaji emocije prema djetetu.
Govorio je o ključnim saznanjima do kojih je došao tokom pisanja knjige, kazavši da ona zasigurno daje odgovore na sva pitanja o Bosni i Bošnjaštvu koja mi kao roditelji ponekad i bez ove knjige nismo u stanju dati svojoj djeci.
- Bosna je treća komponenta identiteta Evrope, kazao je Muftija Zukorlić i pojasnio: Evropa je multikulturalna po svojoj strukturi. Sam pojam multi označava množinu. Jedno i dvoje nije multi, tek tri i više znači multi. Da bi nešto bilo multi mora imati tri temelja. Dva temelja čine – istočna i zapadna Evropa. Dok treći je Balkan, kazao je Zukorlić i nastavio: A Balkan, Balkan je izvorište kulture u Evropi. Postoje samo dva izvorišta kultura u svijetu i tosu: Bliski istok i Balkan. Zato je Balkan bitan.
Zukorlić je kazao da balkanski narod jako dugo nije imao matičnu imperijalnost, koja jednom narodu omogućava status i sigurnost u društvu. Ilirik je posljednja balkanska imperija.
- Od tada 2000 godina potlačenosti i služenja drugim imperijama je kod balkanskog naroda proizvelo osjećaj inferiornosti. To je glavni problem balkanskog čovjeka, kaže Zukorlić i završava: Bosna je stožer balkanske kulture. Već su moji prethodnici dotakli problem dijaloga. Evropska unija je nastala na dijalogu. Prvi i osnovni princip EU jeste pojam dijaloga i pomirenja. To je za Evropu novi pojam koji se pojavljuje u 20 vijeku. A kada izučavamo staru Bosnu, vidimo da je kultura dijaloga bila osnovna odrednica Ilirije i Bosne.
Moderator večeri bio je Enver Šutković.
Sandžak TV je na svojoj FB stranici uživo prenosila događaj.
Slijedi nekoliko fotografija zabilježenih tokom skupa.
.
IDENTITET.LU
.
