U glavnom gradu Luksemburga obilježena je 6-ogodišnjica postojanja BKZ u Luksemburgu. Tim povodom promoviran je i udžbenik “Bosanski jezik”, autora dr. Jahje Fehratovića.
Pored autora , gosti večeri bili su i akademik Fatmir Bači, te izvođač sevdalinki Hamza Škrijelj.
Na početku prisutne je poselamio predsjednik BKZ u Luksemburgu Enver Šutković. On je u svom obraćanju istakao važnost očuvanja nacionalnog identiteta, te rekao da je ponosan na sve uspjehe koje je ostvarila BKZ za ovih 6 godina.
Prisutni su imali prilike uživati u kasidama o Hadžetu i Ali Paši, a premijerno je prikazan i spot za kasidu pod nazivom “Temdžid Šahovića”, koja govori o Genocidu nad Bošnjacima Šahovića u novembru 1924. godine.
U obraćanju prisutnima Škrijelj je iskazao svoju sreću i zadovoljstvo što ima priliku biti dio ekipe koja će govoriti o svojoj naciji, njezinoj veličini, te stradanjima kroz povijest, a sve sa ciljem da buduće generacije ostanu svjesne šta su njihovi preci doživjeli i žrtvovali da bi se danas oni ponosno zvali Bošnjacima.
O važnosti i veličini Bosne govorio je akademik Fatmir Bači, ističući da je ona, uprkos svim vjetrovima, usponima i padovima, napuštanjima i vraćanjima ostala stamena i jaka, kao majka koja stalno ispraća i dočekuje svoj evlad.
Dr. Jahja Fehratović otpočeo je izlaganje pjesmom “Mora”, autora Abdulaha Sidrana, te pjesmom Maka Dizdara.
“Nekada su, sjećam se, moja majka govorila nama, svojoj djeci uspavanku, tražeći da ponavljamo za njom:” Ja legoh mašallah, ako osvanem elhamdulillah, ako preselim la ilahe ilallah”, ističe dr. Fehratović.
On je podsjetio prisutne da konstantno trebamo pričati o svojoj historiji, te da ih ne dozvolimo zaboravu.
“Onda kada smo zaboravili Šahoviće iz 1924. godine, desio nam se Hadžet 1944. Onda kada smo zaboravili Hadžet, desila nam se Srebrenica. A naše majke su čuvale to sjećanje od zaborava, pa smo kao djeca često povljali brzalicu:” Četrdeset četiri čavke čučahu na Hadžet i gledahu kako je čovjek čovjeka udario čekićem u čelo”. Nismo tada razumjeli to, ali kada smo odrasli shvatili smo da je to Genocid na Hadžetu iz ‘44 godine. E na taj način su one to sjećanje, bar kroz brzalice čuvale u našim glavama da ne nestanu”, poručuje dr. Fehratović.
Glavni razlog pisanja ovog udžbenika , ističe Fehratović, jeste njegov boravak širom dijaspore i slika bošnjačkih generacija koje stasavaju kako polako gube vezu sa bosanskim jezikom.
“Ovaj udžbenik je prilagođen svim uzrastima. Kroz njega se promovira, pored bosanskog jezika i bošnjačka tradicija”, poručio je Fehratović.
Tri momka samoinicijativno, oduševljeni onim što radi i kako djeluje CHR Hajrat, uručili su koordinatoru CHR Hajrata za Južni Sandžak Almiru Muratoviću kamionet za potrebe ove humanitarne organizacije. Tom prilikom se zahvalio gospodin Almir Muratović, ističući da je BKZ stožer očuvanja tradicije. Tom prilikom čestitao je i Bošnjacima Luksemburga ovaj poseban datum.
Jedan od domaćina Muhamed Ćeman u obraćanju prisutnima poručio je da je došlo vrijeme da bošnjačka djeca, ovim udžbenikom, upoznaju svoju tradiciju i jezik na pravi način, od strane akademske elite.
Čestitke su pristigle sa sviju strana, sa raznih adresa širom dijaspore.
Ove večeri dodijeljen je i laureat, zlatni dukat i plaketa “Mula Osman Hrastoder”, koja se dodjeljuje istaknutim pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem doprijeneli afirmaciji bošnjačkih nacionalnih, vjerskih i kulturnih vrijednosti, te interesima Bošnjaka uopćeno. Ove godine dobitnik je udruženje “Prosvjetitelj.
U nastavku putem video priloga koje je pripremila Sandžak Televizija možete pogledati cjelokupni program manifestacije obilježavanja 6. godišnjice BKZ Luksemburga.
[ot-video type=”youtube” url=”https://www.youtube.com/watch?v=FAoV-ySP2Rg&t=1811s”]
.
IDENTITET.LU
.
