Nova knjiga o Mulla Osmanu Rastoderu

Date:

Share post:

“Mulla Osman Rastoder – Istina i kontroverze”, naslov je novoobjavljene knjige Rifata Rastodera, istaknutog političkog radnika, nekadašnjeg potpredsjenika Skupštine Crne Gore i bivšeg potpredsjednika Socijaldemokratske partije Crne Gore.

Povod za nastanak knjige je film “Osman ef. Rastoder – Oslobađanje zaborava”, autora Avde Huseinovića, sniman u produkciji Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) Luksemburga.

“Neposredni povod za uobličavanje i prezentaciju biografsko-historiografskog eseja koji slijedi je nedavna premijera dokumentarnog filma: “Osman ef. Rastoder – Oslobađanje zaborava”, u Petnjici, ili, tačnije – veoma kritički napisi i reagovanja povodom same njegove projekcije,…”, navodi se na samom početku autorskog uvoda knjige.

Pojašnjavajući lične motive za pisanje knjige autor dalje ističe. – “… teško se još otimam gorčini sjećanja na nebrojane prozivke i, tim povodom, čak i iznuđene fizičke obračune, samo zbog istog prezima sa Osman – efendijom. Naime, nakon prilično suzdržanih informacija od roditelja o njemu tokom djetinjstva, prozivke tipa: Bihorac, Osmanovac i slično, započele su i trajale već s prvim danima srednjoškolskog perioda u Ivangradu (ranijim i današnjim Beranama). Nastavilo se, gotovo jednako, i tokom studija, kao i ukupnog života u Titogradu (ranijoj i današnjoj Podgorici). Razlika je samo u tome što sam tada već bio zreliji i spremniji za odgovor.”

Autor Rastoder u svom obrazloženju također navodi da, bazirajući se na činjenice, uvjerio se u neophodnost temeljite i objektivne elaboracije ratne uloge mulla Osmana Rastodera i događaja iz perioda njegovog djelovanja. – “Nažalost, stiče se utisak da se takva elaboracija – iz raznoraznih razloga – nije ni željela. Mnogi tvrde, zbog toga što je među protagonistima nove vlasti bilo isuviše onih koji su dugo vremena bili, ili na suprotnoj – četničkoj strani, ili su, pak, bili upravo njegovi “dojučerašnji” borci i uzdanice. A objektivni, pogotovo – formalno pravni rasplet bi podrazumijevao rasvjetljivanje i svih pojedinačnih uloga iz tog perioda. Otuda i dan – danas, konfuzije i etiketiranja sa kojim se, na ovaj ili onaj način, u kontinuitetu suočavaju i gotovo svi oni koji su sa mulla Osmanom, sticajem okolnosti, dijelili i dijele duhovno, kulturološko i tradicionalno nasljeđe, i životni prostor”, konstatuje autor.

Na kraju, govoreći o samom cilju zbog kojeg je knjiga nastala, Rifat Rastoder naglašava da je sa pisanjem eseja o mulla Osmanu želio pružiti doprinos “što objektivnijoj elaboraciji činjenica i relaksaciji mogućih predrasuda o bilo kojoj od dimenzija događaja vezanih za ime i djelo mulla Osmana,  i nadasve – doprinos suprostavljanju kontinuiranim pokušajima nametanja biljega krivice bilo kome samo zbog iste vjere, prezimena, ili, čak, samo zbog istog životnog prostora”.

Iz uprave BKZ Luksemburga, na naš upit, saopšteno nam je da ih je vijest o novoj knjizi koja tematizira život i ulogu Osmana ef. Rastodera obradovala, osobito saznanje o primarnom motivu njenog nastajanja.

“Držimo da su najuspješniji projekti oni koji budu razlogom za nastajanje novih korisnih aktivnosti i poduhvata, što se u ovom slučaju itekako postiglo. Sa filmom o mulla Osmanom namjera nam je, pored njegove primarno edukativne dimenzije za običan narod, također bila podstaknuti intelektualce i autore na istraživanje ličnosti i događaja koji se vežu za mulla Osmana, kojeg – bazirajući se na dostupne činjenice od kojih su mnoge prezentovane u filmu, smatramo narodnim herojem i prvim od mnogih zaslužnih građana Sandžaka tog perioda, za opstanak bošnjačkog življa u području njihovog djelovanja. Sa navedenom konstataciom uglavnom se slažu i mulla Osmanovi oponenti”, stoji u reakciji BKZ Luksemburga.

“Mišljenja smo da će proces započet sa našim dokumentarnim filmom o mulla Osmanu, a možda i prije sa knjigom publiciste Zumbera Muratovića “Sandžački gazija, Osman Rastoder”, pa kroz novoobjavljenu knjigu Rifata Rastodera, te naučne skupove bliske tematike koji su u najavi,… za konačnicu imati pravno suočavanje sa istinom tj. rehabilitaciju hodže Osmana”, stav je uprave BKZ Luksemburga.

.

IDENTITET.LU

.

 

 

Povezani članci

Luksemburg/Bosna: Okončana akcija za januar – Predata krava porodici Mehmedović

Januarska humanitarna akcija uspješno je privedena kraju. Šestočlana porodica Mehmedović iz Potočara obradovana je kvalitetnom kravom. Još jednom, zahvaljujući...

Pokrenuta anketa o stanju islamofobije u Luksemburgu – Uskoro publikacija novog Izvještaja

Opservatorij za islamofobiju (OIL) aktivno prati stanje islamofobije u Luksemburgu već unazad 6 godina, tj, od trenutka svog...

Rasprava o priznanju države Palestine održat će se u Luksemburškom parlamentu

PETICIJA koja zahtijeva da Luksemburg prizna Državu Palestinu uveliko je prešla brojku od 4'500 potpisa. Stoga će se...

Večer Kur’ana okupila na stotine vjernika: Muslimani Luksemburga jedinstveni i Kur’anu privrženi (FOTO)

Na krajnjem istoku Velikog vojvodstva Luksemburg, do same njemačke granice, nalazi se Echternach, lijep gradić na rijeci Sure,...