Zabrinjavajući podaci u Luksemburgu: Više od polovine zaposlenih žena doživjelo seksualno uznemiravanje na poslu
Prema rezultatima evropskog istraživanja EU-GBV, čak 52,9 posto zaposlenih žena u Luksemburgu izjavilo je da je bilo izloženo uznemiravanju na radnom mjestu. Ovi zabrinjavajući podaci dodatno ukazuju na potrebu snažnije zaštite zaposlenih i otvorenijeg razgovora o problemu koji je još uvijek praćen brojnim tabuima, objavljuje luksemburški dnevni list L’Essentiel.

Kako prenosi L’Essentiel, organizacija IMS (Inspiring More Sustainability), nezavisno i neprofitno udruženje, u saradnji s Gradom Luksemburgom izradila je prvi praktični vodič za prevenciju seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.
Vodič je rezultat dvogodišnje saradnje različitih institucija i stručnjaka, a namijenjen je poslodavcima u javnom i privatnom sektoru. Njegov cilj je pomoći u prepoznavanju neprihvatljivog ponašanja, zaštiti žrtava i stvaranju sigurnijeg radnog okruženja.
Predstavnici IMS-a upozoravaju da bi stvarni broj slučajeva mogao biti i veći od onoga koji pokazuju istraživanja, budući da mnoge žrtve o svojim iskustvima nerado govore zbog straha, osjećaja nelagode ili mogućih posljedica na radnom mjestu.
Maurice Bauer, prvi zamjenik gradonačelnice Luksemburga, ocijenio je zabrinjavajućim i neprihvatljivim da toliki broj žena doživljava uznemiravanje na poslu. Naglasio je da novi vodič predstavlja važan prvi korak u suočavanju s ovim problemom.
Šta se smatra seksualnim uznemiravanjem?
Prema luksemburškom zakonodavstvu, seksualno uznemiravanje je zabranjeno, a podrazumijeva ponašanje seksualne prirode ili ponašanje zasnovano na spolu kojim se narušava dostojanstvo osobe.
Važno je naglasiti da se uznemiravanje ne procjenjuje isključivo prema namjeri osobe koja se tako ponaša, nego i prema načinu na koji takvo ponašanje doživljava osoba kojoj je upućeno.
Među primjerima neprimjerenog ponašanja navode se uporni i neželjeni pogledi, zadiranje u privatni život, neželjeno poklanjanje poklona ili sistematsko nastojanje da se s određenom osobom ostane nasamo.
Posebno su izložene žene, mladi, pripadnici manjinskih zajednica, pripravnici i zaposleni na nepuno radno vrijeme.
Jedan od najvećih problema predstavlja činjenica da žrtve često ne prijavljuju uznemiravanje jer strahuju da njihove prijave neće biti ozbiljno shvaćene ili da bi mogle izazvati negativne posljedice po njihov posao i profesionalni položaj.
Poslodavci imaju važnu odgovornost
Novi vodič preporučuje poslodavcima redovno organiziranje edukacija, osposobljavanje rukovodilaca za prepoznavanje uznemiravanja i odgovarajuće postupanje po prijavama, kao i razvijanje radne kulture u kojoj zaposleni mogu bez straha ukazivati na diskriminaciju i neprimjereno ponašanje.
Iz IMS-a također ističu da je za preduzeća cijena nepreduzimanja mjera protiv uznemiravanja dva do tri puta veća od ulaganja u preventivne aktivnosti.
Prema evropskom istraživanju na koje se poziva IMS, počinioci seksualnog uznemiravanja najčešće su muškarci.
Objavljeni podaci još jednom pokazuju da seksualno uznemiravanje na radnom mjestu predstavlja ozbiljan društveni problem i u Luksemburgu, zemlji koja se inače prepoznaje po visokim standardima zaštite radničkih prava.




